Zašto ljudi psuju ?
Zašto ljudi psuju ?
Svi narodi, civilizacije i društva, ovisno o njihovu mentalitetu i kulturi, manje ili više upotrebljavaju psovke u izražavanju svoje ljutnje, povrijeđenosti ili nezadovoljstva postupcima onoga na koga se one odnose. Praktično, ljudi posvuda psuju, bez obzira na uzrast, nacionalnost, vjeroispovijest, spol, stupanj obrazovanja, profesiju, društveni položaj, rasu, boju kože i druge razlike. Ne postoji ni jedan narod koji ne psuje. Samo je pitanje mjere. Negdje se psuje izuzetno rijetko, negdje vrlo učestalo i grubo.Psovka je postala uobičajena u socijalnoj komunikaciji, poglavito kad je riječ o skupini dobrih prijatelja i poznanika. Tada se, u nekontroliranom i ležernom razgovoru, upotrijebi mnogo različitih psovki koje često ni najbliži sugovornici koji vode dijalog ne zamjećuju. Jednostavno su se na njih navikli, a budući da nisu usmjerene nekoj osobi, niti ikoga od prisutnih izravno vrijeđaju, nitko i ne pruža otpor, niti reagira na njih. To je jedan od razloga zašto se psovka u društvu jako proširila. Praktično, i svi oni koji ne upozore psovače da je uporaba prostih riječi i psovki u razgovoru kršenje bontona i pravila uljuđena ponašanja, postaju sudionici u širenju, najblaže rečeno, prostačenja, iako tu ima bogohuljenja i psovanja svetinja.Anne Sewel kaže: «Moja doktrina je ova: ako vidimo okrutnost ili zlo koje imamo mogućnost spriječiti, a ne učinimo ništa, učinili smo se sukrivcima.» Mi idemo linijom manjeg otpora i nezamjeranja. Kako smo se navikli na slušanje tog prostačkoga govora, tako ćemo ga prihvatiti, pa i služiti se njime.O psovki i njenoj rasprostranjenosti malo znamo jer nema gotovo nikakvih istraživanja njezine etiologije i fenomenologije, kako u populaciji odraslih, tako ni mladih osoba. Svi pričamo o tom golemom ljudskom zlu, koje je kardinal Bozanić nazvao velikim prokletstvom, a gotovo se ništa ne čini na prevenciji. Djeci savjetujemo da ne psuju, a sami to činimo. Lijepo kaže Maksim Gorki: «Ne možeš propovijedati ljudima ono što sam poričeš.» Kako da dijete posluša savjet oca koji ga zbog psovke kori i pri tome psuje?
Prema Hrvatskom leksikonu (1997.): «Po podrijetlu, psovke su izvedenice preklinjanja, ali lišene vjere u zlobne posljedice govornog čina. U tom smislu čini se da u stara vremena (prije I. svjetskog rata) u Hrvatskoj ne postoje drastične psovke, nego se javljaju pod utjecajem istoka.» Strah je nerijetko uzrokom psovki. Agresivnim i drskim psovkama kukavica pokušava pokazati protivniku svoju «nadmoć» i odlučnost da će svakomu tko ga napadne pokazati svoju snagu. Tu je psovka oblik obrane i zavaravanje nasilnika, koji obično odustaje od svojih agresivnih namjera.Psovka je ružna navika koja vrijeđa sve koji je čuju ili izgovore. Umjesto riječi blagoslova u našim domovima i školama, na našim igralištima i ulicama, razne psovke i prostote svake vrste postaju sveprisutnom pojavom…. I, ono što je znatno bolnije i zabrinjavajuće, psovka se sve češće čuje i iz «nevinih dječjih usta» - rekao je kardinal Bozanić na Cvjetnicu, osuđujući psovku kao «zlo kojim su zatrovani stari i mladi, obrazovani i neuki».Muškarci su brojniji od žena među psovačima, a u govoru podjednako zločesto, s istom žestinom vrijeđaju i ponižavaju žrtvu. I kao žrtve psovki, približno isto emocionalno reagiraju: odgovore jednakim psovačkim žarom, uz koji muškarci primijene malo više fizičke, a žene verbalne agresije. Žrtve i psovači mogu biti odrasle muške i
četvrtak, studenoga 10, 2011
tjelesni odgvoj
Zašto bih se ja bavio športom?
Zašto bih se ja bavio športom?
Tjelesno vježbanje i fizičke aktivnosti u cijelosti su u službi zdravlja djece, mladeži i odraslih osoba srednje i starije dobi. Upravo je tjelesno vježbanje, uz primjereni način života (umjereni), pravilnu prehranu i osobnu odgovornost jedan od osnovnih čimbenika zdravog načina življenja koji predstavlja temeljni uvjet za kvalitetan život, a tako misle, govore i pišu filozofi, mislioci i znanstvenici od pamtivijeka.
Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali u koliko nisu u uporabi postaju skloni bolesti , zaostaju u rastu i brzo stare.Hipokrat (cca 460-377 g. prije Krista)
U današnje je vrijeme tjelesna aktivnost jako bitna jer samo tjelesno i mentalno sposobna osoba može odgovarati zahtjevima suvremenog društva.
DJECA I MLADEŽ
Karakteristike suvremenog društva (pozitivne i negativne) posebnu težinu imaju kada su u pitanju djeca i mladež. Sadašnje stanje obaveza i navika djece i mladeži su prilično alarmantna:
1. Trebaju odraditi svoju obavezu, a to je pohađanje škole i rješavanje domaćih zadataka.
Školovanje je sve zahtjevnije i iziskuje sve više vremena koje djeca i mladi trebaju uložiti da bi pratili i savladali programe.
2. Elektronske ovisnosti.
Pušenje, alkohol, droga - to su ovisnosti protiv kojih smo se do sada borili športom, a u novije vrijeme sve žešće u naše živote stižu i elektronske ovisnosti - ekran televizora, kompjuterski ekran, igrice, Internet i ostale blagodati informatičkog doba nude jako puno mogućnosti koje svakako treba koristiti, ali isto tako zbog bezbroj mogućnosti i informacija mogu oduzeti većinu slobodnog vremena mnogim ljudima.
3. Manjak komunikacije sa roditeljima.
Suvremeno društvo nametnulo je brži tempo življenja i današnji je roditelj pod stresom, a komunikacija sa djecom se svodi na naređivanje i kazne. Većina roditelja ne potiču djecu za šport jer ga ni sami ne konzumiraju.
4. Manjak igre i aktivnosti.
Djeca, mladež i odrasli se premalo bave fizičkim radom i aktivnostima. Sve ove navike dovode do sada već zabrinjavajućih spoznaja, a najočitija je porast balastne i realnom smanjivanju mišićne mase, sve više pretile djece, ali i povećanje potkožne masnoće kod one djece koja imaju idealnu težinu.To dovodi do zanimljive činjenice, da unatoč tendenciji produljenja ljudskog života sve je više «mladih staraca», a kvaliteta života je narušena jer nema unutarnjeg mira i zadovoljstva. Stvara se jedan model života (treba naglasiti neprirodan model), u kojem se kretanje odjednom smatra nevažnom potrebom, a svi stručnjaci su suglasni u tome da bez kretanja nema zdravlja.
KOJI SU UZROCI OVAKVOG STANJA?
Uzroci su očito brojni, a kad su u pitanju djeca i mladi tri su izrazito nazočna:
1. Nedostatni odgoj prema pojmu zdravlje.
Biti odgojen znači htjeti voditi brigu o svom zdravlju, tj. biti odgovoran za svoje zdravlje. Međutim, 'kult zdravlja' djecu i mladež ne zanima baš previše jer smatraju da to nije nešto što njih treba zanimati.
2. Sve veće ograničavanje vremena i prostora za igru i aktivnosti.
Današnji način života i organiziranje vremena djece i mladeži svodi se na slijedeće:
4-6 sati sjedenja u klupama,
1-3 sata sjedenja ili ležanja pred televizorom,
1-5 sati sjedenja pred kompjutorom,
2 sata sjedenja za pisanje zadaće, hranu i sl.
6-10 sati spavanja.
Svako dijete različito provodi slobodno vrijeme, ali kod većine djece su fizičke aktivnosti svedene na minimum. Sve su veća ograničenja i što se tiče slobodnog prostora za igru i tjelovježbu.
3. Nedovoljno provođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture i izvanškolskih aktivnosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da je djeci mlađe školske dobi potrebno 3 sata tjelovježbe na dan (ali ne u komadu). Djeca to imaju prije nego krenu u školu, nesvjesnom aktivnošću kroz igru, ali kad krenu u školu minimalno 50% njihove aktivnosti se smanjuje. Učenicima srednje školske dobi, potrebno je 2 sata tjelesne aktivnosti dnevno, a učenicima starije školske dobi po 1 sat vježbanja dnevno. Dakle, to su potrebe koje bi trebalo osigurati u ime biološke potrebe za kretanjem, normalnog funkcioniranja organizma i konačno zdravlja djece i mladeži. Očito je prema ovome, da je 2 sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture tjedno premalo, te da je potrebno djeci organizirati izvanškolske aktivnosti. Da bi se zadovoljio edukativni minimum (što ne znači i stvarne potrebe djece i mladeži), trebalo bi djeci mlađe školske dobi osigurati barem 1 sat tjelesne aktivnosti dnevno, a djeci starije školske dobi barem 3 sata tjedno, a po mogućnosti svaki drugi dan.Na djecu od 1 do 4 razreda, na promjene osobina i sposobnosti se može najviše utjecati pa toj djeci i treba najviše vježbanja. Djeca od 5 do 8 razreda trebaju tjelovježbu minimalno 3 sata tjedno zbog toga što adaptacijske promjene koje su izazvane vježbanjem traju u organizmu određeno vrijeme i ako sa svakom sljedećom tjelesnom aktivnošću ne «stanemo na rep» prethodnoj aktivnosti, organizam se vraća u polazno stanje, a pozitivne posljedice se nakon duge stanke jednostavno poništavaju.
KOJA SU RJEŠENJA?
1. Rad sa djecom i promoviranje športa u sustavu odgoja i obrazovanja
To bi trebao biti temelj športa, ali sama nastava tjelesne i zdravstvene kulture je nedostatna da bi se djeca «inficirala» - stekla naviku i svakodnevno bavila športom. Također treba naglasiti da u školama nisu stvoreni uvjeti (materijalna osnova) za izvanškolske športske aktivnosti, djelovanje športskih društava ili učeničkih športskih klubova. U ovakvim uvjetima, sustav obrazovanja brinući svoje brige, ne može sam preuzeti skrb o školskom športu, a briga za šport kod djece i mladih ne smije biti isključivo i jedino nastavnika i profesora tjelesne i zdravstvene kulture, već im treba pomoć od strane udruga za natjecanja (klubova) i rekreativnih društava. Svakako da treba težiti stvaranju materijalnih uvjeta za djelovanje učeničkih športskih klubova i školskih športskih društava jer je logično da i dalje glavni pokretač športskih aktivnosti budu učitelji i profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Međutim njihove obveze i opseg zadataka treba precizno utvrditi, a zatim ozakoniti i vrednovati.
2. Osigurati djeci korištenje športskih objekata (dvorana i vanjskih objekata), održavati igrališta i graditi nova, organizirati natjecanja
Organizirati turnire u raznim športovima, tako da se takmičiti mogu i djeca koja nisu aktivno uključena u šport u udrugama za natjecanje (športskim klubovima). Natjecanja su djeci i mladeži najinteresantnija aktivnost, izraz su potrebe za dokazivanjem i želje za nadmetanjem, te manifestacija dostignutog kroz redovito športsko vježbanje. Ovakve aktivnosti posebno treba provoditi za vrijeme školskih praznika. Treba organizirati i niz drugih aktivnosti i sudjelovati u manifestacijama kao što su: Športske igre mladih, Svjetski dan športa, Hrvatski olimpijski dan, Svjetski dan pješačenja itd.
3. Uvijek težiti povećanju mogućnosti razvoja i promicanja športa kod djece i mladeži.
Svi želimo zdravu, zadovoljnu, i sretnu djecu, a upravo je bavljenje športom pravi način da to i postignemo. Glavna zadaća sustava športa bilo gdje u svijetu je povećati postotak djece i mladeži koji se bave športskim aktivnostima. Prema Eurobarometar anketi u Europskoj uniji športom se bavi 50-70% djece i mladeži. U Francuskoj je 71% djece nositelj nekakvih odličja ili nagrada za športske aktivnosti kroz školske športske klubove ili udruge za natjecanja. Ovakvi podaci bi nam trebali biti signal da počnemo drugačije razmišljati o organizaciji športa u Republici Hrvatskoj. Podatak da se u Zagrebačkoj županiji športom bavi 15% djece, a u ostalim županijama između 2-10%, možemo lako pogađati gdje se nalazi i u kojoj mjeri je šport zastupljen kod djece i mladeži u općini Pitomača. Velik korak naprijed prema povećanju mogućnosti razvoja i promicanja športa djece i mladeži napravljen je osnivanjem Športske zajednice općine Pitomača. Sada je povezan lokalni šport općine sa ostalim sustavom športa u Republici Hrvatskoj. Športska zajednica općine Pitomača postala je dio Županijske športske zajednice, te je povezana sa uredom za lokalni šport HOO-a. Jedan od velikih ciljeva i zadaća Športske zajednice je da se poveća postotak djece u športskim aktivnostima, a određeni su i konkretni prioriteti oko gradnje i održavanja igrališta, suradnje udruga za natjecanje i školskih športskih društava. Sve to treba povezati sa rekreacijskim društvima tako da što više djece i mladeži dođe u šport i u športu se što duže zadrži.
ŠPORTSKA REKREACIJA
Uvod:
Tjelesna aktivnost ljudi koji se bave rekreacijom predstavlja veliki potencijal za zbližavanje ljudi i lakšu komunikaciju, bez obzira na dob i društveno porijeklo. U rekreaciji se primjenjuju isti oblici aktivnosti kao i u natjecateljskom športu, ali sa drugom temeljnom namjerom, gdje natjecanje i rezultati nisu na prvom mjestu. Pored društvene uloge preventivno se djeluje protiv pojave pretilosti, i brojnih kroničnih stanja poput krvožilnih bolesti i dijabetesa koji smanjuju kvalitetu života. Osnovni cilj športske rekreacije treba biti podizanje i održavanje psihičke i motoričke sposobnosti organizma slobodnim izborom tjelesnog vježbanja i aktivnosti, u slobodnom vremenu.
Sadašnje stanje športske rekreacije:
Prema evidenciji Hrvatskog saveza športske rekreacije «Sport za sve» u povremenim športsko-rekreacijskim aktivnostima sudjeluje ispod 10% građana Republike Hrvatske.Prema evidenciji Svjetskog saveza «Sport za sve» (TAFIS-a) u razvijenim europskim zemljama aktivno je uključeno 50-60% građana. Prema tim podacima vidljivo je da Hrvatska znatno zaostaje za zemljama Europske unije. Na našoj, lokalnoj razini nemamo Savez športske rekreacije Virovitičko podravske županije, a to znači da nismo dio Hrvatskog saveza športske rekreacije koji je član HOO-a i Svjetskog saveza «Sport za sve» (TAFIS-a). U općini Pitomača odlično funkcionira rekreacijsko društvo «Zeleno srce» koje je orijentirano na vožnju biciklima i uživanju u prirodi. Za sada nemamo rekreacijsko društvo koje bi bilo orijentirano na športove sa loptom.
Koji su uzroci ovakvog stanja?
1. Nedostatak navike za bavljenje športom.
Ovaj uzrok je u općini Pitomača izražen i većina žitelja nema naviku bavljenja športom. Ona se treba stvarati od «malih nogu», dakle to je nešto što se ne može stvoriti preko noći, ali sa upornošću mogu se športske navike stvoriti i u odrasloj dobi.
2. Nedostatak športskih objekata.
Više od 30.godina u općini Pitomača malo se radilo na vanjskim športskim objektima, a neka igrališta su na žalost športu pretvorena u parkirališta.
3. Nedostatak organizacije rekreativnog športa.Već spomenuti nedostatak organizacije rekreativnog športa na Županijskoj razini, a onda i na općinskoj, sigurno pridonosi malom postotku aktivnih rekreativaca, te organizacija rekreativnog bavljenja športom ostaje na nekoliko entuzijasta.
Koja su rješenja ovakvom stanju?
1. Donošenje odluke o stvaranju navike za bavljenje športom.
Sve što trebamo da bi se navikli baviti športom je donošenje čvrste odluke i biti uporan, a ovakva odluka će nam se višestruko vratiti. Bilo bi odlično da ovakvu odluku donesemo sami, a ne po nalogu doktora. Svi dobro znamo da nas nitko ne može promijeniti i da to možemo jedino sami. Zbog toga mi koji se bavimo športom nećemo nikog nagovarati i činiti kontra efekt, već ćemo samo davati primjer i stvarati uvjete. Isprike da nemamo vremena za šport i odgađanja, sigurno ne vode ka dobrim navikama.
2. Održavanje postojećih igrališta i gradnja novih. Treba odrediti prioritete za održavanje igrališta i gradnju novih, treba imati zacrtani cilj, plan i uporno stremiti da ih ostvarimo. Naša je moralna odgovornost da djeci stvorimo mogućnosti za bavljenje športom, a svakako ta igrališta trebaju koristiti i osobe srednje i starije dobi.
3. Organizacija rekreativnog športa.
Novi ustroj sustava športa, prema novom zakonu o športu govori da organizacija rekreativnog športa kreće sa društvima športske rekreacije općina i gradova. Oni mogu osnovati općinske ili gradske saveze športske rekreacije i postati dio saveza športske rekreacije županija. Savezi športske rekreacije županija i grada Zagreba udruženi su u Hrvatski savez športske rekreacije koji je dio Nacionalnog športskog saveza, a time i dio Hrvatskog olimpijskog odbora. Prema ovome je vidljivo da je osnivanje športsko rekreacijskih društava u općini Pitomača pravi put ka podizanju rekreativnog športa. Uz organizaciju izleta, biciklijada, uživanja u prirodi (što odlično organizira društvo «Zeleno srce»), treba povezati organizaciju rekreativnog bavljenja športom na športskim terenima i igre sa loptom u ljetnim i zimskim mjesecima.
4. Uvijek težiti povećanju mogućnosti razvoja i promicanja rekreativnog športa u općini Pitomača.
Poslije najvažnijeg zadatka Športske zajednice općine Pitomača, da što veći broj djece i mladeži «ubacimo» u šport, drugi po važnosti zadatak je da ih tu što duže zadržimo, tj. da se športom bave i kada budu srednje i starije dobi. Ponovit ćemo da samo tjelesno i mentalno sposobna osoba može odgovarati zahtjevima suvremenog društva, a kontinuirano bavljenje športom je način da postanemo i ostanemo pozitivnog načina razmišljanja, otvoreni za rješavanje problema, komunikativni, zdravi i puni energije što su svakako preduvjeti za kvalitetan život. Zbog svega toga pozivamo građane općine Pitomače da se odazovu na manifestacije koje organiziramo, turnire, izlete u prirodu itd., pokušajte se više maknuti iz zone komfora (fotelja, dvosjed, trosjed, kauč itd.)i postanite aktivni. Mi u Športskoj zajednici ćemo vratiti objekte za športsku rekreaciju njihovoj prvobitnoj namjeni, gradit ćemo nove, osigurati ćemo za rekreativce slobodne termine u školskoj dvorani, organizirati ćemo se kroz rekreacijska društva. Ukoliko se sjetite mjera i projekata koje treba poduzeti ili želite na bilo koji način pomoći Športskoj zajednici općine Pitomača u razvoju i podizanju športa na nivou općine, svakako se javite.
Zašto bih se ja bavio športom?
Tjelesno vježbanje i fizičke aktivnosti u cijelosti su u službi zdravlja djece, mladeži i odraslih osoba srednje i starije dobi. Upravo je tjelesno vježbanje, uz primjereni način života (umjereni), pravilnu prehranu i osobnu odgovornost jedan od osnovnih čimbenika zdravog načina življenja koji predstavlja temeljni uvjet za kvalitetan život, a tako misle, govore i pišu filozofi, mislioci i znanstvenici od pamtivijeka.
Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali u koliko nisu u uporabi postaju skloni bolesti , zaostaju u rastu i brzo stare.Hipokrat (cca 460-377 g. prije Krista)
U današnje je vrijeme tjelesna aktivnost jako bitna jer samo tjelesno i mentalno sposobna osoba može odgovarati zahtjevima suvremenog društva.
DJECA I MLADEŽ
Karakteristike suvremenog društva (pozitivne i negativne) posebnu težinu imaju kada su u pitanju djeca i mladež. Sadašnje stanje obaveza i navika djece i mladeži su prilično alarmantna:
1. Trebaju odraditi svoju obavezu, a to je pohađanje škole i rješavanje domaćih zadataka.
Školovanje je sve zahtjevnije i iziskuje sve više vremena koje djeca i mladi trebaju uložiti da bi pratili i savladali programe.
2. Elektronske ovisnosti.
Pušenje, alkohol, droga - to su ovisnosti protiv kojih smo se do sada borili športom, a u novije vrijeme sve žešće u naše živote stižu i elektronske ovisnosti - ekran televizora, kompjuterski ekran, igrice, Internet i ostale blagodati informatičkog doba nude jako puno mogućnosti koje svakako treba koristiti, ali isto tako zbog bezbroj mogućnosti i informacija mogu oduzeti većinu slobodnog vremena mnogim ljudima.
3. Manjak komunikacije sa roditeljima.
Suvremeno društvo nametnulo je brži tempo življenja i današnji je roditelj pod stresom, a komunikacija sa djecom se svodi na naređivanje i kazne. Većina roditelja ne potiču djecu za šport jer ga ni sami ne konzumiraju.
4. Manjak igre i aktivnosti.
Djeca, mladež i odrasli se premalo bave fizičkim radom i aktivnostima. Sve ove navike dovode do sada već zabrinjavajućih spoznaja, a najočitija je porast balastne i realnom smanjivanju mišićne mase, sve više pretile djece, ali i povećanje potkožne masnoće kod one djece koja imaju idealnu težinu.To dovodi do zanimljive činjenice, da unatoč tendenciji produljenja ljudskog života sve je više «mladih staraca», a kvaliteta života je narušena jer nema unutarnjeg mira i zadovoljstva. Stvara se jedan model života (treba naglasiti neprirodan model), u kojem se kretanje odjednom smatra nevažnom potrebom, a svi stručnjaci su suglasni u tome da bez kretanja nema zdravlja.
KOJI SU UZROCI OVAKVOG STANJA?
Uzroci su očito brojni, a kad su u pitanju djeca i mladi tri su izrazito nazočna:
1. Nedostatni odgoj prema pojmu zdravlje.
Biti odgojen znači htjeti voditi brigu o svom zdravlju, tj. biti odgovoran za svoje zdravlje. Međutim, 'kult zdravlja' djecu i mladež ne zanima baš previše jer smatraju da to nije nešto što njih treba zanimati.
2. Sve veće ograničavanje vremena i prostora za igru i aktivnosti.
Današnji način života i organiziranje vremena djece i mladeži svodi se na slijedeće:
4-6 sati sjedenja u klupama,
1-3 sata sjedenja ili ležanja pred televizorom,
1-5 sati sjedenja pred kompjutorom,
2 sata sjedenja za pisanje zadaće, hranu i sl.
6-10 sati spavanja.
Svako dijete različito provodi slobodno vrijeme, ali kod većine djece su fizičke aktivnosti svedene na minimum. Sve su veća ograničenja i što se tiče slobodnog prostora za igru i tjelovježbu.
3. Nedovoljno provođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture i izvanškolskih aktivnosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da je djeci mlađe školske dobi potrebno 3 sata tjelovježbe na dan (ali ne u komadu). Djeca to imaju prije nego krenu u školu, nesvjesnom aktivnošću kroz igru, ali kad krenu u školu minimalno 50% njihove aktivnosti se smanjuje. Učenicima srednje školske dobi, potrebno je 2 sata tjelesne aktivnosti dnevno, a učenicima starije školske dobi po 1 sat vježbanja dnevno. Dakle, to su potrebe koje bi trebalo osigurati u ime biološke potrebe za kretanjem, normalnog funkcioniranja organizma i konačno zdravlja djece i mladeži. Očito je prema ovome, da je 2 sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture tjedno premalo, te da je potrebno djeci organizirati izvanškolske aktivnosti. Da bi se zadovoljio edukativni minimum (što ne znači i stvarne potrebe djece i mladeži), trebalo bi djeci mlađe školske dobi osigurati barem 1 sat tjelesne aktivnosti dnevno, a djeci starije školske dobi barem 3 sata tjedno, a po mogućnosti svaki drugi dan.Na djecu od 1 do 4 razreda, na promjene osobina i sposobnosti se može najviše utjecati pa toj djeci i treba najviše vježbanja. Djeca od 5 do 8 razreda trebaju tjelovježbu minimalno 3 sata tjedno zbog toga što adaptacijske promjene koje su izazvane vježbanjem traju u organizmu određeno vrijeme i ako sa svakom sljedećom tjelesnom aktivnošću ne «stanemo na rep» prethodnoj aktivnosti, organizam se vraća u polazno stanje, a pozitivne posljedice se nakon duge stanke jednostavno poništavaju.
KOJA SU RJEŠENJA?
1. Rad sa djecom i promoviranje športa u sustavu odgoja i obrazovanja
To bi trebao biti temelj športa, ali sama nastava tjelesne i zdravstvene kulture je nedostatna da bi se djeca «inficirala» - stekla naviku i svakodnevno bavila športom. Također treba naglasiti da u školama nisu stvoreni uvjeti (materijalna osnova) za izvanškolske športske aktivnosti, djelovanje športskih društava ili učeničkih športskih klubova. U ovakvim uvjetima, sustav obrazovanja brinući svoje brige, ne može sam preuzeti skrb o školskom športu, a briga za šport kod djece i mladih ne smije biti isključivo i jedino nastavnika i profesora tjelesne i zdravstvene kulture, već im treba pomoć od strane udruga za natjecanja (klubova) i rekreativnih društava. Svakako da treba težiti stvaranju materijalnih uvjeta za djelovanje učeničkih športskih klubova i školskih športskih društava jer je logično da i dalje glavni pokretač športskih aktivnosti budu učitelji i profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Međutim njihove obveze i opseg zadataka treba precizno utvrditi, a zatim ozakoniti i vrednovati.
2. Osigurati djeci korištenje športskih objekata (dvorana i vanjskih objekata), održavati igrališta i graditi nova, organizirati natjecanja
Organizirati turnire u raznim športovima, tako da se takmičiti mogu i djeca koja nisu aktivno uključena u šport u udrugama za natjecanje (športskim klubovima). Natjecanja su djeci i mladeži najinteresantnija aktivnost, izraz su potrebe za dokazivanjem i želje za nadmetanjem, te manifestacija dostignutog kroz redovito športsko vježbanje. Ovakve aktivnosti posebno treba provoditi za vrijeme školskih praznika. Treba organizirati i niz drugih aktivnosti i sudjelovati u manifestacijama kao što su: Športske igre mladih, Svjetski dan športa, Hrvatski olimpijski dan, Svjetski dan pješačenja itd.
3. Uvijek težiti povećanju mogućnosti razvoja i promicanja športa kod djece i mladeži.
Svi želimo zdravu, zadovoljnu, i sretnu djecu, a upravo je bavljenje športom pravi način da to i postignemo. Glavna zadaća sustava športa bilo gdje u svijetu je povećati postotak djece i mladeži koji se bave športskim aktivnostima. Prema Eurobarometar anketi u Europskoj uniji športom se bavi 50-70% djece i mladeži. U Francuskoj je 71% djece nositelj nekakvih odličja ili nagrada za športske aktivnosti kroz školske športske klubove ili udruge za natjecanja. Ovakvi podaci bi nam trebali biti signal da počnemo drugačije razmišljati o organizaciji športa u Republici Hrvatskoj. Podatak da se u Zagrebačkoj županiji športom bavi 15% djece, a u ostalim županijama između 2-10%, možemo lako pogađati gdje se nalazi i u kojoj mjeri je šport zastupljen kod djece i mladeži u općini Pitomača. Velik korak naprijed prema povećanju mogućnosti razvoja i promicanja športa djece i mladeži napravljen je osnivanjem Športske zajednice općine Pitomača. Sada je povezan lokalni šport općine sa ostalim sustavom športa u Republici Hrvatskoj. Športska zajednica općine Pitomača postala je dio Županijske športske zajednice, te je povezana sa uredom za lokalni šport HOO-a. Jedan od velikih ciljeva i zadaća Športske zajednice je da se poveća postotak djece u športskim aktivnostima, a određeni su i konkretni prioriteti oko gradnje i održavanja igrališta, suradnje udruga za natjecanje i školskih športskih društava. Sve to treba povezati sa rekreacijskim društvima tako da što više djece i mladeži dođe u šport i u športu se što duže zadrži.
ŠPORTSKA REKREACIJA
Uvod:
Tjelesna aktivnost ljudi koji se bave rekreacijom predstavlja veliki potencijal za zbližavanje ljudi i lakšu komunikaciju, bez obzira na dob i društveno porijeklo. U rekreaciji se primjenjuju isti oblici aktivnosti kao i u natjecateljskom športu, ali sa drugom temeljnom namjerom, gdje natjecanje i rezultati nisu na prvom mjestu. Pored društvene uloge preventivno se djeluje protiv pojave pretilosti, i brojnih kroničnih stanja poput krvožilnih bolesti i dijabetesa koji smanjuju kvalitetu života. Osnovni cilj športske rekreacije treba biti podizanje i održavanje psihičke i motoričke sposobnosti organizma slobodnim izborom tjelesnog vježbanja i aktivnosti, u slobodnom vremenu.
Sadašnje stanje športske rekreacije:
Prema evidenciji Hrvatskog saveza športske rekreacije «Sport za sve» u povremenim športsko-rekreacijskim aktivnostima sudjeluje ispod 10% građana Republike Hrvatske.Prema evidenciji Svjetskog saveza «Sport za sve» (TAFIS-a) u razvijenim europskim zemljama aktivno je uključeno 50-60% građana. Prema tim podacima vidljivo je da Hrvatska znatno zaostaje za zemljama Europske unije. Na našoj, lokalnoj razini nemamo Savez športske rekreacije Virovitičko podravske županije, a to znači da nismo dio Hrvatskog saveza športske rekreacije koji je član HOO-a i Svjetskog saveza «Sport za sve» (TAFIS-a). U općini Pitomača odlično funkcionira rekreacijsko društvo «Zeleno srce» koje je orijentirano na vožnju biciklima i uživanju u prirodi. Za sada nemamo rekreacijsko društvo koje bi bilo orijentirano na športove sa loptom.
Koji su uzroci ovakvog stanja?
1. Nedostatak navike za bavljenje športom.
Ovaj uzrok je u općini Pitomača izražen i većina žitelja nema naviku bavljenja športom. Ona se treba stvarati od «malih nogu», dakle to je nešto što se ne može stvoriti preko noći, ali sa upornošću mogu se športske navike stvoriti i u odrasloj dobi.
2. Nedostatak športskih objekata.
Više od 30.godina u općini Pitomača malo se radilo na vanjskim športskim objektima, a neka igrališta su na žalost športu pretvorena u parkirališta.
3. Nedostatak organizacije rekreativnog športa.Već spomenuti nedostatak organizacije rekreativnog športa na Županijskoj razini, a onda i na općinskoj, sigurno pridonosi malom postotku aktivnih rekreativaca, te organizacija rekreativnog bavljenja športom ostaje na nekoliko entuzijasta.
Koja su rješenja ovakvom stanju?
1. Donošenje odluke o stvaranju navike za bavljenje športom.
Sve što trebamo da bi se navikli baviti športom je donošenje čvrste odluke i biti uporan, a ovakva odluka će nam se višestruko vratiti. Bilo bi odlično da ovakvu odluku donesemo sami, a ne po nalogu doktora. Svi dobro znamo da nas nitko ne može promijeniti i da to možemo jedino sami. Zbog toga mi koji se bavimo športom nećemo nikog nagovarati i činiti kontra efekt, već ćemo samo davati primjer i stvarati uvjete. Isprike da nemamo vremena za šport i odgađanja, sigurno ne vode ka dobrim navikama.
2. Održavanje postojećih igrališta i gradnja novih. Treba odrediti prioritete za održavanje igrališta i gradnju novih, treba imati zacrtani cilj, plan i uporno stremiti da ih ostvarimo. Naša je moralna odgovornost da djeci stvorimo mogućnosti za bavljenje športom, a svakako ta igrališta trebaju koristiti i osobe srednje i starije dobi.
3. Organizacija rekreativnog športa.
Novi ustroj sustava športa, prema novom zakonu o športu govori da organizacija rekreativnog športa kreće sa društvima športske rekreacije općina i gradova. Oni mogu osnovati općinske ili gradske saveze športske rekreacije i postati dio saveza športske rekreacije županija. Savezi športske rekreacije županija i grada Zagreba udruženi su u Hrvatski savez športske rekreacije koji je dio Nacionalnog športskog saveza, a time i dio Hrvatskog olimpijskog odbora. Prema ovome je vidljivo da je osnivanje športsko rekreacijskih društava u općini Pitomača pravi put ka podizanju rekreativnog športa. Uz organizaciju izleta, biciklijada, uživanja u prirodi (što odlično organizira društvo «Zeleno srce»), treba povezati organizaciju rekreativnog bavljenja športom na športskim terenima i igre sa loptom u ljetnim i zimskim mjesecima.
4. Uvijek težiti povećanju mogućnosti razvoja i promicanja rekreativnog športa u općini Pitomača.
Poslije najvažnijeg zadatka Športske zajednice općine Pitomača, da što veći broj djece i mladeži «ubacimo» u šport, drugi po važnosti zadatak je da ih tu što duže zadržimo, tj. da se športom bave i kada budu srednje i starije dobi. Ponovit ćemo da samo tjelesno i mentalno sposobna osoba može odgovarati zahtjevima suvremenog društva, a kontinuirano bavljenje športom je način da postanemo i ostanemo pozitivnog načina razmišljanja, otvoreni za rješavanje problema, komunikativni, zdravi i puni energije što su svakako preduvjeti za kvalitetan život. Zbog svega toga pozivamo građane općine Pitomače da se odazovu na manifestacije koje organiziramo, turnire, izlete u prirodu itd., pokušajte se više maknuti iz zone komfora (fotelja, dvosjed, trosjed, kauč itd.)i postanite aktivni. Mi u Športskoj zajednici ćemo vratiti objekte za športsku rekreaciju njihovoj prvobitnoj namjeni, gradit ćemo nove, osigurati ćemo za rekreativce slobodne termine u školskoj dvorani, organizirati ćemo se kroz rekreacijska društva. Ukoliko se sjetite mjera i projekata koje treba poduzeti ili želite na bilo koji način pomoći Športskoj zajednici općine Pitomača u razvoju i podizanju športa na nivou općine, svakako se javite.
voda
KOLIKO VODE TREBA PITI DNEVNO?
KOLIKO VODE TREBA PITI DNEVNO?
Voda je neophodna ne samo za dobro zdravlje nego i za bilo kakvo zdravlje jer bez nje nema života. Potreba za vodom tj. količina koju trebamo piti varira od pojedinca do pojedinca.
Pitanje “Koliko tekućine treba piti svaki dan?” je jednostavno, ali odgovor je malo kompleksniji. On ovisi o faktorima kao što su- vaše zdravlje, koliko ste aktivni i gdje živite. Mada ne postoji jedna formula koja bi za svakoga izračunala idealnu količinu vode postoje određene smjernice koje će vam pomoći odrediti optimalan unos vode, a postoji i zlatno pravilo s kojim ćemo vas upoznati.
Kako voda izlazi iz tijela?
Prije nego krenemo računati koliko vode treba unijeti u tijelo moramo znati na koje sve načine tijelo gubi vodu. Voda izlazi iz tijela procesom disanja, znojenja, mokrenja i obavljanja stolice. Da bi tijelo dobro funkcioniralo potrebno je nadoknađivati svu tu tekućinu.
Koliko treba piti vode?
Dnevno mokrenjem iz tijela izlazi oko 1.5 litre vode. Dodatna litra gubi se znojenjem i disanjem što nas dovodi ukupno do 2.5 litre potrošene vode.
Hrana koju pojedemo pokriva oko 20% potrebe za vodom (pola litre). Jednostavnom računicom dolazimo do podatka da trebamo konzumirati dodatne 2 litre tekućine dnevno (dodatne jer hranu tu NE računamo).
Zlatno pravilo
Ako pijete dovoljno tekućine mokraća će vam biti prozirne ili svijetlo- žute boje. Ukoliko ne pijete dovoljno tekućine ona će biti tamno žute boje.
Kada treba pojačati unos vode?
Ovisno o predjelu u kojem živite, godišnjem dobu, fizičkoj aktivnosti i trudnoći, postoje trenuci kada treba pojačati unos vode:
Vježbanje – Svaka aktivnost pri kojoj se dodatno znojite zahtjeva unos vode. Za umjerenu vježbu kao što je pola sata brzog hodanja ili vožnje bicikla potrebno je popiti oko pola litre vode. Važno je znati da znojenjem ne gubite samo vodu nego i elektrolite (zato je znoj slan). Nakon aktivnosti možete malo jače posoliti obrok. Dobro je i konzumirati energetske napitke s elektrolitima.
Podneblje – Ukoliko živite u toplom i vlažnom podneblju u kojem se jako znojite potrebno je pojačati unos vode. Ukoliko živite na jako visokoj nadmorskoj visini- iznad 2 500 m (što je u Hrvatskoj nemoguće) – moguće je dodatno mokrenje i ubrzano disanje pa ćete osjetiti potrebu za dodatnom tekućinom.
Bolest – Kod povišene tjelesne temperature, povraćanja i proljeva potrebno je konzumirati više tekućine kako bi se spriječila dehidracija.
Trudnoća – Količina vode koja se unosi tijekom trudnoće i dojenja mora biti pojačana. Američki institut za medicinu savjetuje trudnicama unos 2.3 litre vode dnevno, a dojiljama čak 3.1 litru.
Namirnice bogate vodom
Mnoga voća i povrća sadrže puno vode, Rajčica i jabuka sadrže 90% vode. Potreban je oprez pri konzumiranju kofeinskih napitaka jer oni daju vodu, ali ju i uzimaju (kofein dehidrira tijelo). Kofeinski napitci (npr. kava) nikako ne smiju biti osnovni izvor vode.
Kako se hidrirati?
Uglavnom vrijedi pravilo da nije dobro piti samo kada osjetimo žeđ jer tada već postajemo blago dehidrirani. Nažalost, kako starimo, tako naša tijela slabije registriraju dehidraciju i kasnije šalju signal mozgu da nam treba vode.
Naputci:
Pijte čašu vode uz svaki obrok
Hidrirajte se prije, tijekom i nakon vježbanja
izbjegavajte alkoholna pića i previše kofeinskih napitaka jer oni dehidriraju
Dehidracija i glavobolja:
Jeste li znali da je jedan od češćih uzroka glavobolje upravo dehidracija? Zato, ako primijetite da vas je lagano počela boljeti glava, popijte čašu vode.
KOLIKO VODE TREBA PITI DNEVNO?
Voda je neophodna ne samo za dobro zdravlje nego i za bilo kakvo zdravlje jer bez nje nema života. Potreba za vodom tj. količina koju trebamo piti varira od pojedinca do pojedinca.
Pitanje “Koliko tekućine treba piti svaki dan?” je jednostavno, ali odgovor je malo kompleksniji. On ovisi o faktorima kao što su- vaše zdravlje, koliko ste aktivni i gdje živite. Mada ne postoji jedna formula koja bi za svakoga izračunala idealnu količinu vode postoje određene smjernice koje će vam pomoći odrediti optimalan unos vode, a postoji i zlatno pravilo s kojim ćemo vas upoznati.
Kako voda izlazi iz tijela?
Prije nego krenemo računati koliko vode treba unijeti u tijelo moramo znati na koje sve načine tijelo gubi vodu. Voda izlazi iz tijela procesom disanja, znojenja, mokrenja i obavljanja stolice. Da bi tijelo dobro funkcioniralo potrebno je nadoknađivati svu tu tekućinu.
Koliko treba piti vode?
Dnevno mokrenjem iz tijela izlazi oko 1.5 litre vode. Dodatna litra gubi se znojenjem i disanjem što nas dovodi ukupno do 2.5 litre potrošene vode.
Hrana koju pojedemo pokriva oko 20% potrebe za vodom (pola litre). Jednostavnom računicom dolazimo do podatka da trebamo konzumirati dodatne 2 litre tekućine dnevno (dodatne jer hranu tu NE računamo).
Zlatno pravilo
Ako pijete dovoljno tekućine mokraća će vam biti prozirne ili svijetlo- žute boje. Ukoliko ne pijete dovoljno tekućine ona će biti tamno žute boje.
Kada treba pojačati unos vode?
Ovisno o predjelu u kojem živite, godišnjem dobu, fizičkoj aktivnosti i trudnoći, postoje trenuci kada treba pojačati unos vode:
Vježbanje – Svaka aktivnost pri kojoj se dodatno znojite zahtjeva unos vode. Za umjerenu vježbu kao što je pola sata brzog hodanja ili vožnje bicikla potrebno je popiti oko pola litre vode. Važno je znati da znojenjem ne gubite samo vodu nego i elektrolite (zato je znoj slan). Nakon aktivnosti možete malo jače posoliti obrok. Dobro je i konzumirati energetske napitke s elektrolitima.
Podneblje – Ukoliko živite u toplom i vlažnom podneblju u kojem se jako znojite potrebno je pojačati unos vode. Ukoliko živite na jako visokoj nadmorskoj visini- iznad 2 500 m (što je u Hrvatskoj nemoguće) – moguće je dodatno mokrenje i ubrzano disanje pa ćete osjetiti potrebu za dodatnom tekućinom.
Bolest – Kod povišene tjelesne temperature, povraćanja i proljeva potrebno je konzumirati više tekućine kako bi se spriječila dehidracija.
Trudnoća – Količina vode koja se unosi tijekom trudnoće i dojenja mora biti pojačana. Američki institut za medicinu savjetuje trudnicama unos 2.3 litre vode dnevno, a dojiljama čak 3.1 litru.
Namirnice bogate vodom
Mnoga voća i povrća sadrže puno vode, Rajčica i jabuka sadrže 90% vode. Potreban je oprez pri konzumiranju kofeinskih napitaka jer oni daju vodu, ali ju i uzimaju (kofein dehidrira tijelo). Kofeinski napitci (npr. kava) nikako ne smiju biti osnovni izvor vode.
Kako se hidrirati?
Uglavnom vrijedi pravilo da nije dobro piti samo kada osjetimo žeđ jer tada već postajemo blago dehidrirani. Nažalost, kako starimo, tako naša tijela slabije registriraju dehidraciju i kasnije šalju signal mozgu da nam treba vode.
Naputci:
Pijte čašu vode uz svaki obrok
Hidrirajte se prije, tijekom i nakon vježbanja
izbjegavajte alkoholna pića i previše kofeinskih napitaka jer oni dehidriraju
Dehidracija i glavobolja:
Jeste li znali da je jedan od češćih uzroka glavobolje upravo dehidracija? Zato, ako primijetite da vas je lagano počela boljeti glava, popijte čašu vode.
utorak, studenoga 08, 2011
PRENESENO O VITAMINIMA I MINERALIMA
Minerali i vitamini
Minerali
BAKAR
- Bakar je neophodan za ljudsko zdravlje. Njegove najvažnije uloge su: pomaže stvaranju hemoglobina u krvi, olakšava apsorbciju željeza, upravlja krvnim tlakom i otkucajima srca, poboljšava plodnost, osigurava zdravu pigmentaciju kože i kose, pomaže jačanje krvnih žila, kosti, živaca i tetiva, štiti tkivo od oštećivanja slobodnim radikalima, jača imunološki sustav, te poznato je da ima udjela i u sprečavanju raka.
- Nalazi se u: iznutricama, plodovima mora, orasi, sjemenke, zeleno povrće, kakao, crni papar.
- Uz zdravu prehranu dobivamo dovoljno bakra iz hrane, no, manjak se može pojaviti u dojenčadi koja se ne hrane majčinim mlijekom, te u nedonoščadi. Simptomi nedostatka bakra su ispucala kosa, izobličen kostur, anemija, visoki krvni tlak, srčana aritmija i neplodnost.
- Dodaci bakra smiju se uzimati samo po preporuci liječnika, jer prevelika količina bakra može imati za posljedicu mučnine, povraćanje, te bolove u mišićima i trbuhu. Trudnice i žene koje rabe kontracepcijske pilule sklone su višku bakra u krvi.
CINK
- Ovaj mineral sastavni je dio sinteze RNA i DNA. Sudjeluje u brojnim tjelesnim procesima kao što su razvoj i rast kostiju, disanje stanica, zacjeljivanje rana, utječe na sposobnost jetre da ukloni iz tijela otrovne tvari, metabolizam energije, aktivnost imunološkog sustava, te na regulaciju srčanog ritma i krvnog tlaka. Unapređuje zdravlje kože i kose, povećava osjet okusa, također, može poboljšati kratkotrajno pamćenje i pozornost. Često se primjenjuje i za liječenje akni, reumatskog artritisa i prostatitisa.
- Cinkova mast koja sadrži cinkov oksid najčešći je oblik za lokalnu primjenu i vrlo je korisna kod kožnih poremećaja, opeklina ili nekih drugih rana.
- Nalazi se u: nemasnom mesu, plodovima mora, jajima, soji, pšeničnim klicama, kikirikiju, siru...
- Mala djeca, trudnice, starije osobe i vegetarijanci su skloniji nedostatcima cinka u organizmu. Manjak urokuje gubitak okusa, ispadanje kose, bijele mrlje na noktima, dermatitis, umor, gubitak teka te sporo zacjeljivanje rana.
- Prevelike količine cinka mogu oslabiti rad imunološkog sustava, izazvati umor, glavobolje, mučnine, povraćanje, bolove u želucu, dehidraciju, te čak i prestanak rada bubrega.
FLUORID
- Fluorid pomaže stvaranje čvrste cakline koja štiti zube od
krvarenja i karijesa, te jača čvrstoću i stabilnost kostiju.
- Nalazi se u: fluoriranoj vodi, osušenim morskim algama, ribama, siru i mesu.
- Dodatke fluorida trebaju uzmitai djeca i dojenčad koja ne piju redovito fluoriranu vodu, ali samo u dozama koje propiše liječnik. Prevelike količine fluorida mogu izazvati potpuno suprotan učinak od željenog, kao npr.omekšanje zubi, zaustavljanje rasta, slabljenje glavnih tjelesnih sustava, otvrdnuti ligamente i tetive, učiniti kosti krhkima, i sl. Dok koncentracija veća od pedeset prema milijun može izazvati smrtonosno trovanje.
JOD
- Jod utječe na metabolizam hranjivih tvari, rad živaca i mišića, starenje kože, kose, zuba i noktiju, te tjelesni i psihički razvoj. Pomaže i u pretvaranju beta karotena u vitamin A, a učinkovit je i antispeptik i sterilizator vode.
- Nalazi se u: algama, plodovima mora, povrću koje se uzgaja na tlu bogatom jodom, jodiranoj kohinjskoj soli.
- Dodavanje joda je u većini slučajeva nepotrebno, no, trudnice moraju unositi dovoljno joda za sebe I svoje nerođeno dijete kako bi spriječile neke bolesti.
- Nedostatak joda je vrlo rijedak, a može izazvati gušu, prekomjerno debljanje, ispadanje kose, tromost, nesanicu… Višak joda se najvećim dijelom izlučuje bubrezima, no, prevelik unos može izazvati nervozu, hiperaktivnost, glavobolju, osipe, metalni ukus u ustima i gušu
KALCIJ
- Klacij je najzastupljeniji mineral u našem tijelu. Nužan je za rast i zdravlje kosti i zuba.
On omogućava stezanje mišića, uključujući i srce, te je nužan za zgrušavanje krvi, prijenos živčanih impulsa i zdravlje vezivnog tkiva. Također, održava normalnu razinu krvnog tlaka i smanjuje opasnost od bolesti srca. U kombinaciji sa vitaminom D može smanjiti opasnost od raka debelog crijeva, te osteoporoze, a kod djece od rahitisa.
- Nalazi se u: svim mliječnim proizvodima, tamnozelenom lisnatom povrću, srdelama, lososu i bademima.
- Za potpunu apsorpciju kalcija potrebna je dovoljna količina vitamina D i klorovodične kiseline u želucu, te uravnoteženi odnos drugih minerala. Nedovoljno kretanja, te konzumiranje prevelikih količina alkohola, prehrambenih vlakana i masti može loše djelovati na apsorpciju kalcija.
- Dodaci kalcija dostupni su u mnogima oblicima, no, u tijelu se najbolje apsorbira kalcijev citrat – malat, on je posebno pogodan za osobe s bubrežnim kamencima koje trebaju uzimati kalcij.
Previše kalcija može izazvati zatvor i taloženje kalcija u mekom tkivu, što može dovesti do oštećenja srca, jetre ili bubrega.
KALIJ
- Kalij zajedno s natrijem i klorom djeluje na održavanje raspodjele tekućina i pH ravnotežu, povećava prijenos
živčanih impulsa, stezanje mišića, upravlja srčanim otkucajima i krvnim tlakom. Neophodan je za sintezu bjelančevina, izlučivanje inzulina iz gušterače i metabolizam ugljikohidrata. Osobe koje redovito jedu hranu bogatu kalijem rjeđe obolijevaju od ateroskleroze, bolesti srca i visokog krvnog tlaka, također, poznato je i da rjeđe umiru od moždanog udara.
- Nalazi se u: nemasnom mesu, sirovom voću i povrću, te krumpiru.
- Manji nedostatak ovog minerala ne izaziva nikakve simptome. Veći nedostatak može izazvati mučninu, povraćanje, grčenje ili slabost mišića, proljev, lošu koncentraciju, slabe reflekse, srčanu aritmiju, a u vrlo rijetkim slučajevima veći nedostatak uzrokuje čak i smrt.
- Dodatke kalije najbolje je uzimati po liječničkim nadzorom.
KLORID
- Klorid je prirodna sol minerala klora. U organizmu, on se veže s natrijem i kalijem. Održava normalan raspored i pH svih tjelesnih tekućina. Poznato je i da povoljno djeluje na rad mišića i zdravlje živaca. Također, pridonosi pravilnoj probavi jer je osnovni sastojak kloridne kiseline (jedan od želučanih sokova koji pomaže probavu hrane), te uklanjanju otpadnih tvari.
- Nalazi se u: neprerađenoj, prirodnoj hrani, te soli.
- Nedostatak klorida je vrlo rijetka pojava i obično je posljedica neke bolesti. Simptomi su proljev, znojenje, gubitak teka, usporeno disanje, grčenje mišića i tromost. Višak se izlučuje mokraćom, otrovan je jedino u vrlo velikim količinama.
KOBALT
- Mineral kobalt je sastavni dio kobalamina, tj. Vitamina B12. Njegova osnovna zadaća je pomoć pri stvaranju crvenih krvnih stanica i obnavljanju živčanog tkiva.
- Nalazi se u: jetrima, bubrezima, kamenicama i mlijeku.
- Uzimanje prevelikih količina neorganskok kobalta potiče rast štitnjače, te može dovesti do policitemije, tj. prekomjernog stvaranja crvenih krvnih stanica.
KROM
- Krom zajedno s inzulinom upravlja iskorištavanjem šećera u organizmu i nužan je za metabolizam masnih kiselina. Sprečava aterosklerozu, a poznato je i da smanjuje opasnost od bolesti srca i krvnih žila.
- Nalazi se u: pivskom kvascu, jetri, nemasnom mesu, peradi, šećernom sirupu, cjelovitim žitaricama, siru i jajima.
- Većina ljudi ne dobiva dovoljno kroma prehranom, soga, neki primjenjuju dodatke (kromov citrat ili kromov pikolinat).
- Manjak kroma dovodi do neotpornosti na alkohol, povišene razine šećera u krvi, trnaca u udovima i slabe koordinacije mišića. Višak može kočiti djelovanje inzulina i može biti štetan.
MANGAN
- Ovaj mineral ima vrlo važnu ulogu u pravilnom oblikovanju i održavanju kostiju, hrskavice i veznog tkiva, pridonosi sintezi bjelančevina i genetskog materijala, djeluje kao antioksidans, pomaže normalno zgrušavanje krvi, te stvaranje energije iz hrane.
- Nalazi se u: narančama, bananama, smeđoj riži, orasima, grahu, žitaricama punog zrna, pšeničnim klicama, grašku i jagodama.
- Pravilnom prehranom unosimo dovoljne količine mangana u organizam, nedostatak je vrlo rijetka pojava. No, dodatak može dobro doći u obnovi oštećenih tetiva i ligamenata. Višak magnezija unesen hranom nije štetan za organizam.
MAGNEZIJ
- Magnezij zajedno s kalcijem i fosforom čini glavni sastojak naših kosti, smanjuje opasnost od pojave osteoporoze, upravlja i mišićnom aktivnošću. Važan je za pretvaranje hrane u energiju i za stvaranje bjelančevina. Također, ovaj mineral štiti tijelo od bolesti srca i krvnih žila, te srčane aritmije. Dodatak magnezija može pomoći liječenju nesanice, mišićnih grčeva, PMS-a i sl.
- Ljudi pravilnom prehranom unose dovoljne količine magnezija, a nalazi se u: ribi, zelenom lisnatom povrću, orasima, mlijeku, žitaricama punog zrna i sjemenkama.
- Potreba za magnezijem povećava se kod ljudi koji su pod stresom, razdražljivi su i skloni depresivnim stanjima, koji imaju problema s grčevima u mišićima, žgaravicom i usporenom probavom, te sportaša.
- Nedostatak izaziva mučninu, povraćanje, slabost, tromost, gubitak orijentacije i snažno udaranje srca. Dodatke treba uzimati isključivo pod liječničkim nadzorom jer trovanje može izazvati proljev, umor, slabost mišića, smanjenje otkucaja srca i krvnog tlaka, plitko disanje, gubitak refleksa, komu, pa čak i smrt.
MOLIBDEN
- Molibden je tamni mineral. Satavni je dio enzima. Pomaže proizvodnju energije, obradu otpadnih tvari, neutraliziranje otrovnog djelovanja sulfita, te aktiviranje zaliha željeza. Sastavni je dio zubne cakline i sprečava krvarenje zuba.
- On je vrlo važan za normalan razvoj, a posebno živčanog sustava.
- Nalazi se u: grahu, grašku, tjestenini, lisnatom povrću, kvascu, žitaricama, , iznutricama i mlijeku.
- Manjak molbdena nije zabilježen, a također, i trovanje je vrlo rijetko, ali može uzrokovati bolove u zglobovima i otjecanje.
NATRIJ
- Natrij održava raspodjelu tekućina i pH ravnotežu. U kombinaciji s kalijem pomaže pri upravljanju stezanja mišića i radom živaca.
- Nalazi se u: kuhinjskoj soli, prerađenoj hrani, bezalkoholnim pićima, školjkama, začinima, grickalicama, te laksativima.
- Održavanje unosa natrija u razumnim granicama je vrlo bitno za dugoročno očuvanje zuba. Manjak natrija može sniziti visoki krvni tlak, uzrokovati mučninu, dehidraciju, mišićne grčeve…
SELEN
- Selen je antioksidans. Poznat je i po tome što štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali. On jača djelovanje imunološkog sustava te neutralizira neke toksične tvari. Također, u odgovarajućim količinama pomaže i u borbi protiv artritisa, sprečavanju srčanih bolesti i raka.
- Nalazi se u: žitaricama, šparogama, češnjaku, jajima, gljivama, nemasnom mesu i plodovima mora.
- Pravilnom prehranom unosimo dovoljno selena u organizam. Dodaci se uzimaju samo pod nadzorom liječnika, a preporučuje se kod ljudi čija je prehrana jednolična i neadekvatna, sportašima, kod pada imuniteta, te osobama koje su izložene zračenju.
- Prevelike količine selena mogu uzrokovati ispadanje kose, tegobe s noktima, krvarenje zuba…
SUMPOR
- Sumpor se nalazi u svakoj stanici, posebno u tkivima bogatim bjelančevinama(kosi, noktima, mišićima i koži). Pomaže upravljat razinom šećera u krvi. Primjenjujemo ga i kao lijek protiv trovanja jer on pretvara neke otrovne tvari u neotrovne i one se zatim izlučuju iz tijela.
- Nalazi se u: mesu, ribi, peradi, mliječnim proizvodima, jajima, grahu, grašku…
- Nije zabilježen ni manjak, a ni višak sumpora kod ljudi.
ŽELJEZO
- Željezo se nalazi u bjelančevini u crvenim krvnim stanicama koja prenosi kisik iz pluća u tkiva - hemoglobinu. Sastavni je dio i bjelančevine koja tijekom velikih napora opskrbljuje mišiće dodatnim gorivom – mioglobina.
- U hrani postoji u dva oblika:
- fero željezo (vezano za hemoglobin) u: crvenom mesu, piletini, plodovima mora, te drugim namirnicama životinjskog podrijetla
- feri željezo (vezano za slobodne proteinske nosače) u: tamnozelenom povrću, žitaricama, orasima, sušenom voću i drugoj biljnoj hrani.
- Kava, čaj, namirnice od soje, antacidi, tetraciklin, kalij, cink i mangan sprečavaju apsorpciju željeza.
- Nedostatak željeza može izazvati anemiju. Upozoravajući znakovi su bljedoća, umor, vrtoglavica, razdražljivost, tromost, loša koncentracija, ubrzani otkucaji srca, te povećava sklonost infekcijama. Trudnicama, ženama u vrijeme mjesečnice, djeci mlađoj od dvije godine, vegetarijancima, te osobama koje na bilo koji način krvare trebaju dodaci željeza, no isključivo pod liječničkim nadzorom, jer višak sprečava apsorpciju fosfora, otežava rad imunološkog sustava, povećava opasnost od raka, ciroze, srčanog udara.
- Simptomi uzimanja prevelike količine željeza su proljev, povraćanje, glavobolja, umor, vrtoglavica, grčevi u želucu, slabo bilo…
Vitamini i minerali
VITAMIN A (BETA KAROTEN, RETINOL)
- Vitamin A je prvi otkriveni vitamin. Vrlo je važan za dobar vid, zdravu kožu, kosu i sluznice grla, nosa, dišnog i probavnog sustava. Potreban je i za pravilan rast i razvoj kosti i zuba. Još jedna njegova značajna djelotvornost je i u pospješivanju zacjeljivanja rana i primjenjuje se za liječenje kožnih poremećaja. Također, preporučuje se uzimanje nekoliko mjeseci prije i za vrijeme sunčanja.
- Beta karoten, prethodnik vitamina A je pigment koji se nalazi u biljkama. Koža stvara zalihe beta karotena, organizam ga prerađuje i po potrebi proizvodi vitamin A. Višak beta karotena djeluje kao antioksidans i potiče rad imunološkog sustava.
- Nalazi se u naranči, te žutom voću i povrću, također u tamnozelenom lisnatom povrću (npr.kelj), vrhnju, maslacu te punomasnom mlijeku.
- Vitamin A se dugo skuplja u organizmu, pa posebni dodaci nisu preporučljivi jer previše tog vitamina može izazvati glavobolje, mučnine, povraćanje…
VITAMIN B1
- Tiamin je nužan u razgradnji ugljikohidrata, masti i bjelančevina, te pomaže u preradi viška glukoze u pohranjenu mast. Osigurava normalan prijenos živčanih impulsa, pridonosi održavanju zdravog teka, mišićnog tonusa i psihičkog zdravlja.
- Nalazi se u nemasnom svinjskom mesu, riži, brašnu, mlijeku, žitaricama punog zrna, grahu, grašku, kikirikiju i sl.
- Nedostatak uzrokuje umor, mučninu, gubitak teka, zbunjenost, česte promjene raspoloženja, te anemiju.
- Velike doze tiamina nemaju ni štetne ni korisne učinke
VITAMIN B2 (RIBOFLAVIN)
- Ovaj vitamin pomaže u dobivanju energije iz ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Zaslužan je i za zdravu kosu, kožu, nokte i sluznicu. Njegova značajna uloga je i to što sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica, kortikosteroida i hormona štitnjače, te je nužan za rad živaca, očiju i adrenalnih žlijezda.
- Nalazi se u obogaćenom kruhu i brašnu, jajima, jogurtu, siru, bademima, brokulama…
- Uravnotežena prehrana osigurava dovoljnu količinu vitamina, a alkoholičari i starije osobe su sklonije manjku.
- Manjak riboflavina uzrokuje: masni i ljuskavi osip kože, ranice, natečen, crven i bolan jezik, svrbež i pečenje očiju
NIACIN (VITAMIN B3)
- Niacin pomaže inzulinu regulirati razinu šećera u krvi, pri pretvaranju hrane u energiju, stvaranju crvenih krvnih stanica, obnavljanju kože, živaca i krvnih žila, proizvodnji hormona masnih kiselina i steroida, radu probavnog trakta, stabiliziranju psihičkog zdravlja i neutraliziranju toksičnog djelovanja nekih lijekova i kemijskih tvari u organizmu. Vrlo je djelotvoran i u smanjivanju razine kolesterola i triglicerida u krvi, širenju krvnih žila, te poboljšava krvotok i smanjuje potištenost, nesanicu i hiperaktivnost.
- Nalazi se u: nemasnom mesu, ribi, peradi, orasima, maslacu od kikirikija i obogaćenom brašnu.
- Ako u svoj organizam unosite dovoljno bjelančevina, onda vjerojatno primate i dovoljno niacina. Starije osobe, osobe koje boluju od hipertireoze, alkoholičari te trudnice ili dojilje su sklonije nedostatku niacina.
- Nedostatak niacina uzrokuje: probavne tegobe, gubitak teka, slabost u mišićima, crven i upaljen jezik, ranice u ustima, glavobolje, razdražljivost i potištenost, te izuzetno velik manjak uzrokuje pelagru.
VITAMIN B5 (PANTOTENSKA KISELINA)
- Pantotenska kiselina nužna je za pretvaranje hrane u energiju, stvaranje crvenih krvnih stanica, žuči, proizvodnju masti, steroida adrenalne žlijezde, protutijela, acetilkolina i živčanih prijenosnika.
- Pantotenska kiselina u losionima i kremama ublažava bolove kod opeklina, posjekotina i ogrebotina, također, smanjuje upale kože i ubrzava zacjeljivanje rana.
- Nalazi se u: iznutricama, tamnoj puretini, lososu, pivskom kvascu, žitaricama, smeđoj riži, leći, orasima, kukuruzu, grahu, grašku, krumpiru i jajima.
- Nedostatak ovog vitamina moguć je samo u slučajevima potpunog izglađivanja, dok višak može izazvati proljev.
VITAMIN B6 (PIRIDOKSIN)
- Potiče rad imunološkog sustava, prijenos živčanih impulsa, metabolizam energije i sintezu crvenih krvnih stanica. Primjenjuje se za ublažavanje sindroma karpalnog kanala, epileptičnih napadaja u djece i PMS-a.
- Nalazi se u: smeđoj riži, nemasnom mlijeku, peradi, ribi, avokadu, bananama, kukuruzu, orasima…
- Zdrava prehrana osigurava ljudima dovoljne količine vitamina B6. Nedostatak se javlja kod ljudi koji imaju otežanu apsorpciju i boluju od bolesti crijevnih resica, dijabetičari, starije osobe i trudnice, te dojilje i žene koje uzimaju oralnu kontracepciju.
- Od manjka vitamina javljaju se akne i upala kože, nesanica, mišićna slabost, razdražljivost, depresija, umor i mučnina. Uzimanje premalo ili previše vitamina B6 može škoditi radu živaca i psihičkom zdravlju.
BIOTIN (VITAMIN B7, VITAMIN H)
- Biotin, kao i drugi vitamini skupine B, pomaže pri pretvaranju hrane u energiju, te je nužan za sintezu bjelančevina, ugljikohidrata i masnih kiselina. Također, njemu smo zaslužni za zdravu kosu, kožu i nokte.
- Biotin se nalazi u: siru, soji, lososu, suncokretovim sjemenkama, brokulama, orasima i krumpiru.
- Nedostatak biotina vrlo je rijetka pojava, stoga, dodatne količine potrebne su osobama koje imaju problema s problematičnom i suhom kožom, prhutanju vlasišta, te kod problema s ljuskavima i suhim noktima.
- Znakovi koji ukazuju na manjak biotina: upaljen jezik, ljuštav i mastan kožni osip, mučnina, povraćanje, bol u mišićima, gubitak teka, ispadanje kose i umor.
FOLNA KISELINA (VITAMIN B9)
- Folna kiselina vrlo je važan sastojak RNA i DNA, genetskog materijala koji upravlja rastom i obnavljanjem svih stanica. O njoj ovisi i zdrava kosa, nokti, koža, živci, sluznica i krv.
- Izvori folne kiseline su: bubrezi, jetra, mahunarke, avokado, jaja, riba, celer, repa, lisnato zeleno povrće, orasi, grašak, sjemenke, sok od naranče, te obogaćene žitarice.
- Zdrava prehrana u većini slučajeva osigurava dovoljnu količinu folne kiseline. No, mogućnost nedostatka javlja se kod alkoholičara, osoba s probavnim tegobama, djeca u pubertetu koja se nezdravo hrane, žene koje rabe oralna kontracepcijska sredstva, te trudnice.
- Značajan nedostatak folne kiseline može izazvati megaloblastičnu anemiju, bolest koju označava nedovoljan broj crvenih krvnih stanica. Simptomi anemije su: bljedoća, umor, gubitak teka, crven, upaljen jezik, nesanica i proljev.
VITAMIN B12
- Ovaj vitamin, kao i ostali vitamini B skupine, ima važnu ulogu u pretvaranju masti, ugljikohidrata i bjelančevina u energiju. Još je vrlo bitna osobina da sudjeluju u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Važan je i za proizvodnju genetskog materijala RNA i DNA, te mijelina.
- Vitamin B12 se nalazi u proizvodima životinjskog podrijetla, tj. u iznutricama, mliječnim proizvodima, jajima i ribama.
- Manjak ovog vitamina javlja se vrlo rijetko, najčešće u alkoholičara, vegetarijanaca, trudnica i dojilja. Do manjka najčešće dolazi zbog nemogućnosti apsorpcije. Znakovi manjka su slabost, gubitak težine, neugodni tjelesni mirisi, bolovi u leđima, trnci u rukama i nogama, bolnost jezika, veći manjak dovodi do perniciozne anemije koja uzrokuje umor, sklonost krvarenju, bljedoću, bolove u trbuhu, razdražljivost i depresiju.
VITAMIN C ( ASKORBINSKA KISELINA)
- Ovaj vitamin je poznat kao vitamin koji ima sposobnost sprečavanja i liječenja skrobuta, pomaže u zacjeljivanju rana, opeklina, modrica i slomljenih kostiju. Može ublažiti bolove kod reumatskog artritisa, zaštititi od ateroskleroze i srčanih tegoba, te je najpoznatiji po sposobnosti sprečavanja prehlade, iako još nedokazanoj.
- Nalazi se u: citričnom voću, šipku, jagodama, dinjama, paprikama, brokulama, rajčicama i zelenom lisnatom povrću. Najbolje je jesti voće i povrće dok je još svježe, kuhanje treba svesti na najmanju mjeru.
- Nedostatak ovog vitamina uzrokuje gubitak tjelesne težine, umor, krvarenje desni, pojava modrica, smanjena otpornost organizma na infekcije, te sporo zacjeljivanje rana. Dodaci se preporučuju osobama kojima je imunitet oslabljen, sportašima, trudnicama, dojiljama, pušačima i osobama izloženima stresu.
- Višak se izlučuje mokraćom, no prevelike doze mogu izazvati mučninu, proljev, pojave bubrežnog kamenca i lažno pozitivnu reakciju na test za dijabetes.
VITAMIN D (HOLEKALCIFEROL, ERGOKALCIFEROL)
- Vitamin D je odgovoran za zdrave kosti i zube, te potpomaže stezanje mišića i rad živaca. Sprečava rahitis, bolest kostiju koja nastaje zbog nedostatka kalcija i uzrokuje noge u obliku slova O i X te druge deformacije kostiju.
- Nalazi se u: masnim ribama, te mliječnim proizvodima. Također, deset minuta dnevno sunčanja osigurat će vam dovoljnu količinu vitamina za cijeli dan.
- Manjak vitamina uzrokuje nervozu i proljev, nesanicu, grčenje mišića, te slabljenje kostiju. Prevelike količine vitamina D podižu razinu kalcija u krvi što može uzrokovati glavobolje i mučnine.
VITAMIN E
- Ovaj vitamin je vrlo važan za rad imunološkog sustava, endokrinog sustava i spolnih žlijezda. Snažan je antioksidans pa sprečava nestabilne molekule da oštećuju stanice i tkiva. Štiti od ateroskleroze, ubrzava zacjeljivanje rana, štiti plućno tkivo od zagađenih tvari iz zraka, može smanjiti opasnost od srčanih bolesti i spriječiti prerano starenje kože.
- Nalazi se u: biljnim uljima, orasima, tamnozelenom lisnatom povrću, plodovima mora, iznutricama, jajima i avokadu.
- Normalnom prehranom većina ljudi dobiva dovoljnu količinu vitamina E i nisu potrebni nikakvi dodaci. Čest je sastojak brojnih proizvoda za njegu kože. Nema štetno djelovanje osim u izuzetno velikim dozama.
VITAMIN K (MENADION, FITONADION)
- Potreban je u vrlo malim količinama, ali nužan je za proizvodnju ključnih bjelančevina koje su važne za zgrušavanje krvi i za rad bubrega i metabolizam kostiju.
- Crijevne bakterije proizvode oko pola količine vitamina K potrebne organizmu, a ostatak dobivamo iz: špinata, brokule, kupusa, lisnatog povrća, goveđih jetara, sira, zobi i zelenog čaja.
- Nedostatak je vrlo rijetko javlja kod odraslih osoba, no može se pojaviti kod novorođenčadi. Velike doze vitamina K mogu biti toksične i izazvati alergijske reakcije, pa bi bilo dobro da ih propisuje liječnik.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)